Potkraj listopada blokirani su bili računi više od 242.000 građana, a njihovi su se neplaćeni dugovi popeli na enormnih 16,3 milijarde kuna. Alarmantni su to podaci Fine koji pokazuju da dosadašnja praksa života na dug sada dolazi na naplatu.
Na pragu rekorda 2002.
Blokada računa i ovrhe izravan su put u siromaštvo. Naime, građanin koji ne može raspolagati svojom plaćom nije u stanju ni podmirivati svoje obveze.
Rast broja građana u blokadi izravna je posljedica četiri godine krize, koja je pomela od 150 do 200 tisuća radnih mjesta i smanjila raspoloživi dohodak stanovništva, što kroz smanjenje plaća, što kroz rast poreznog opterećenja i cijena. Nakon četiri godine utapanja u gospodarskim minusima, po broju nezaposlenih polako se približavamo rekordu iz 2002. godine: barometar nezaposlenosti HZZ-a s jučerašnjim danom pokazuje da je na burzi rada bilo oko 350.000 naših sugrađana.
Vlada tolerirala dugove
No, stručnjaci upozoravaju da je rast nepodmirenih dugova građana i posljedica dugododišnje prakse neplaćanja računa, koju su vlasti godinama tolerirale. Vidjelo se to i kada je Porezna uprava ljetos objavila popis dužnika. Slična je praksa vladala i u segmentu javnih i komunalnih poduzeća, čije su usluge mnogi koristili, ali ih nisu plaćali.
- Kod nas je postalo gotovo normalno da se ne plaćaju obveze koje se moraju platiti. Uvijek kada se to pokušava prekinuti, nastaju problemi. No, ti se dugovi moraju podmiriti - ističe Nikola Milijević, predsjednik Udruge Život u plusu. Prema podacima Fine, samo tijekom listopada broj građana s blokiranim računima porastao je za oko šest tisuća, dok su njihovi dugovi skočili za čak 623 milijuna kuna.
Prednjače režije
U odnosu na početak godine, broj građana u blokadi povećao se za gotovo 31.000, a dugovanja za više od tri milijarde kuna. Fina ne objavljuje podatke o vrstama dugovanja građana, pa se iz državne financijske agencije nije moglo doznati tko je najviše posezao za ovrhama računa građana. Ipak, stručnjaci tvrde da se mahom radi o neplaćenim računima za režije iz ranijih godina, dok jedan od glavnih okidača rasta života u blokadi u ovoj godini leži u naplati poreznih dugova, ali i u sve težem otplaćivanju kredita iz prošlog desetljeća.
- Teško se može očekivati da će se broj građana u blokadi smanjiti dok se ne pokrene ekonomski ciklus i poveća broj zaposlenih - upozorava Ante Babić, neovisni ekonomist.
Ipak, rješenja - makar ona bila samo privremena - postoje. Građanin bi prije nego što se dovede u stanje blokade i ovrhe trebao s Poreznom upravom, javnim ili komunalnim poduzećima pokušati postići nekakav dogovor o obročnoj otplati duga.
Pravilo ‘dvije trećine’
Nadalje, ako se pokrene ovršni postupak, građanin mora znati da mu je dio primanja izuzet od pljenidbe. Ako je njegova plaća manja od prosječne u državi, onda dvije trećine plaće, kažu u Fini, ne podliježe ovrsi, a ako mu je plaća jednaka prosječnoj ili veća od nje, onda dvije trećine prosječne plaće ne može biti zaplijenjeno. Od ovrhe su izuzeta i razna socijalna primanja poput dječjeg doplatka ili naknade za nezaposlenost. U tom slučaju ovršenik mora otvoriti novi račun u banci.
Svaka deseta kuna je nenaplativa
Podatke o teškoćama pri naplati objavljuju i same banke, koje muku muče s pravom eksplozijom teško naplativih i nenaplativih kredita. Prema podacima središnje banke, udio takvih “loših” kredita u sektoru stanovništva porastao je s manje od četiri posto, koliko je u ukupnom kreditnom portfelju iznosio potkraj pretkrizne 2008., na više od devet posto potkraj rujna, što znači da je gotovo svaka deseta kuna koju su banke pozajmile građanima bila nenaplativa ili teško naplativa.