Trijumf u Brazilu samo je kruna dugog puta oporavka njemačkog nogometa, uskrslog na zgarištu debakla na EP 2000., s katarzom u organizacijskom i financijskom procesu koji su kulminaciju dosegli blagostanjem posljednjih godina u Bundesligi te rezultatima klubova u Europi odnosno reprezentacije. Titula prvaka svijeta samo je zaokružila taj 14 godina dug put...
Nakon što su 1996. u Engleskoj osvojili Euro Nijemci su upali u 10-godišnju natjecateljsku krizu, u kojoj ne samo da nisu ostvarili značajniji plasman, nego 10 godina nisu uspjeli dobiti niti jednu europsku reprezentaciju na velikim turnirima. Jednom je i Hrvatska doprinijela tomu, porazivši ih 1998. godine u četvrtfinalu SP-a u Francuskoj, sa 3:0! Posebno loše su se Nijemci proveli na EP 2000, kada su u skupini s Portugalom, Engleskom i Rumunjskom osvojili samo jedan bod i ispali! Bio je to znak za alarm u DFB-u, u kojem su shvatili da je stari njemački pristup potrošen, da su nužni novi i mladi ljudi, radikalne promjene u programiranju, planiranju, organizaciji i razvoju njemačkog nogometa…
Od te crte razgraničenja sa (slavnom) povijesti, Nijemci su počeli mijenjati sebe. Nametnuli su klubovima da moraju biti pod kontrolom navijača-dioničara (50% plus 1 dionica) i lokalnih samouprava, dopustili su da sponzori nakon 20 godina u jednom klubu mogu postati većinski vlasnici (primijer Wolksvagen/Wolfsburg, Bayer/Leverkusen), a negdje su navijači-dioničari postali 100% vlasnici (Schalke, Stuttgart). Uz domaćinstvo SP 2006. Nijemci su modernizirali infrastrukturu, stadione i kampove, a najveće su promjene uslijedile u radu sa mladima. Prvo i drugoligašima nametnuto je da moraju imati sve selekcije od U-12 do seniora u natjecanju, da od U-16 mora biti najmanje 12 igrača po momčadi koji imaju pravo igrati za Njemačku, a ulaganje onih siromašnijih u Akademije nogometa, uz podršku lokalne samouprave, subvencioniraju radi smanjivanja razlike prema bogatijim klubovima
Fifa World Cup Winning Goal by Mario Götze 2014
by
bilal-xaidi
Zato su uveli fond solidarnosti Bundeslige i ojačali sve centre u državi, a iz tog programa masovnog ulaganja u mlade izrasli su danas prvaci Neuer, Schürrle, Hummels, Götze i drugi. Sve su to učinili uz utvrđivanje jasnih financijskih i inih regula. Dovoljno je da se ne ispuni jedan od navedenih (i drugih) uvjeta i nitko, kako se god zvao, ne može dobiti licencu za natjecanje. Iz današnjeg kuta New Deal njemačkog nogometa, unutar desetak godina, doveo je do industrije koja zapošljava 30 tisuća ljudi i u poreznu državnu blagajnu pridonosi sa 850 milijuna eura godišnje.
Posljedice tog programiranog booma u jednoj, ponovimo, već dotad ipak uspješnoj i organiziranoj nogometnoj stvarnosti (po općim ali očito nedovoljno po njemačkim), jest kontinuirana ekspanzija njemačkog nogometa, čiji su vrhunski stadioni 90% ispunjeni, s prosjekom od 41.912 gledatelja po utakmici. Za ilustraciju to je 6 tisuća više od Premier lige i čak 23 tisuće više od Italije. Nijemci ruše i stereotip da TV-prijenosi ruše gledanost na stadionu, pa tako bez 2,5 milijardi Sky sporta za tv prava, kontinuirano reinvestiraju u obogaćivanje sadržaja za gledatelje na stadionima…
Germany Fans Celebrate World Cup Win
by
WSJ_Live
Eto, zbog navedenog i što šta još izostavljenog zbog ograničenja prostora, jasno je da pobjeda Njemačke nad Argentinom i 4. titula nisu puka nogometna i taktička, kadrovska i natjecateljska priča. To je samo kruna jedne zdrave, mudre i pronicljive politike, preuzimanja odgovornosti za hrabre i radikalne poteze u korist javnog i kolektivnog interesa te dosljedno provođenje iste. Ovu tezu možete koristiti i za Njemačku kao zemlju i za Njemačku kao nogometnu reprezentaciju. U obje opcije govorimo o nečemu što puca od zdravlja, predstavlja uzor i djeluje kao lokomotiva napretka. Naravno, uspjeh u nogometu olakšan je redom i pristupom okruženja, ili kako bismo kazali, nogomet je ogledalo društva u kojem živi.
Zato nije nimalo čudno u tom redu da je na čelu Nogometnog saveza negdašnji sportski novinar, a da i najmoćnije klubove kontroliraju navijači, za koje se nogomet i igra. U tom kontekstu mogli bismo zaključiti, nogomet je igra u kojoj na kraju najbolju novu organizaciju uvijek pokažu Nijemci…
U buduće talente investirano 820 milijuna eura
Sjajna financijska politika i rigidna kontrola pridonijela je da je samo prošle godine čak 12 od 18 bundesligaša poslovalo s profitom. Punih osam godina rastu prihodi Bundeslige, koja godišnje ostvari 2 milijarde eura prometa. No, ne troši se kao na primjer u Italiji, bez logike i vizije. Iz budžeta klubova na plaće igrača ide prosječno 39% proračuna, sve ostalo se reinvestira u poboljšanje omladinskih pogona i stabilnosti kluba. Znakovit je podatak da su bundesligaši u prošloj sezoni investirali čak 80 milijuna eura u omladinske pogone, a od spomenute nulte točke, 2000. godine, u današnje i buduće talente Elfa investirano je impozantnih 820 milijuna eura!