Odijelo, košulja, kravata... baš sve što ne treba za naš ljetni intervju imao je na sebi ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kad je došao na terasu Milenij u Opatiji. - Dva koraka smo od mora, oko nas kupači, a vi u odijelu - pitam ga u čudu. Opravdanje sam teško mogao ne prihvatiti: došao je iz Pule, iz brodogradilišta Tehnomont, u kojemu je bio s iračkim ministrom policije. Ostojić mu je bio domaćin. Jeste li mu prodali što, pitam. - Ja sam tu da ga provedem, da mu pokažem. Iračkoj policiji trebaju brodovi za kontrolu rijeka i jezera, a u Tehnomontu se takvi proizvode - objasnio je. Dok smo razgovarali, Ostojić još nije bio potvrđen za potpredsjednika Vlade.
Premijer Milanović predložio vas je za potpredsjednika Vlade s glavnim ciljem da pripremite Hrvatsku za ulazak u Schengen. Kada će Hrvatska biti spremna?
- Hrvatska može aplicirati za ulazak u schengensku zonu tek dvije godine od dana ulaska u EU, znači 1. srpnja 2015. Razdoblje do tada zadali smo si kao rok u kojemu ćemo ispuniti sve potrebne uvjete da bismo mogli aplicirati za Schengen. Proces ocjenjivanja spremnosti neke zemlje za Schengen je složen i za sve je jednak. Ali tek ćemo ulaskom u Schengen moći reći da smo dio EU bez granica.
Što sve morate napraviti da bismo mogli aplicirati za Schengen?
- Schengenska granica je granica svih država članica schengenskog prostora, a to nisu i sve države članice EU, kao što je dio tog prostora i Švicarska koja nije članica EU. Ona na svakom mjestu mora ispunjavati jednake uvjete: u Finskoj, Slovačkoj ili Hrvatskoj. Tu nema popusta. Evaluacijski timovi će ocijeniti je li hrvatska policija tehnički pripremljena, ali ocjenjivat će se i spremnost naših ljudi, koliko su spremni funkcionirati u režimu Schengena. Mi ćemo prije svega morati modernizirati opremu naše granične policije da bismo udovoljili tim kriterijima.
Milijuni za Schengen
Koliko će koštati opremanje za Schengen?
- Iz fondova EU, Schengen Facility fonda, imat ćemo na raspolaganju u ovoj godini 40 milijuna eura, a u 2014. još 80 milijuna eura. Na taj iznos Hrvatska iz svog proračuna mora dodati 25 posto, dakle porezna davanja. Tim novcem nabavit ćemo nove termovizije, opremiti sve granične postaje, nabaviti zrakoplov i helikopter za nadzor granice... Opremanje termovizijama posebno je važno zbog kontrole nezakonitih migranata. Primjerice, već sada naš Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka u Zadru, koji sada ima podatke o svakom brodu koji uplovi u hrvatsko more, moći će kad se postave radari i kamere na sve predviđene točke imati ukupni nadzor nad hrvatskim teritorijalnim morem, pa će se tako moći uočiti i pratiti kretanje svih plovila preko državne granice na moru.
Hoćete li morati zaposliti još policajaca?
- Sada imamo 6251 policajca obučenog za čuvanje granice. To je sada dovoljno. Ali, nastavit ćemo školovati granične policajce.
Kada Hrvatska realno može ući u Schengen?
- Hrvatska će do 1. srpnja 2015. ispuniti sve uvjete da bi mogla aplicirati za ulazak u Schengen. Odluka o ulasku u schengensku zonu nakon toga je politička. Vjerujem da će Hrvatska dobiti političku podršku za ulazak, ali ne mogu nagađati kada...
Čovjek za teška djela
Koji je najkraći rok u kojemu može biti prihvaćen zahtjev Hrvatske?
- U najkraćem roku nakon podnošenja zahtjeva, za samo šest mjeseci, primljena je Mađarska.
To znači da Hrvatska može ući u Schengen najranije 1. siječnja 2016.?
- Tako je.
Prije nego što vas je premijer predložio za potpredsjednika, nagađalo se i o drugim kandidatima. Kako ste osobno doživjeli njegov izbor?
- Nije prvi put da sam pozvan obaviti najteže zadaće. Iz odluke da je ulazak u schengenski prostor strateški cilj ove Vlade proizlazi to zbog čega me premijer predložio da budem potpredsjednik Vlade.
U medijima se ističe da ste politički miljenik premijera Milanovića. To vam godi ili vas opterećuje?
- Pustite te medijske priče o miljenicima. Ja sam i prije obavljao odgovorne funkcije. Podsjećam da sam ja i u SDP-u bio od 1990. do 2000. godine. Pokojni Ivica Račan predložio me za koordinatora 9. izborne jedinice 2006. godine. A to je sve bilo prije nego što je Milanović postao predsjednik stranke. Istina je da sam ja 2007. godine podržao Milanovića kad se kandidirao za predsjednika stranke smatrajući da je najbolji od onih koji su bili kandidirani. Nakon toga je zajednički rad i okrunjen pobjedom na parlamentarnim izborima 2001. godine.
Vraća li vam Milanović sada politički dug?
- Zasigurno ne, tu takvi dugovi ne postoje. Ja sam uvijek preuzimao odgovornost na najtežim funkcijama. Podsjetit ću vas da sam 2007. imao najtežu izbornu jedinicu, išao sam u najtežu bitku za gradonačelnika 2009., opet najteža izborna jedinica 2011., funkcija ministra unutarnjih poslova također je odgovoran posao, kao i poslovi na pripremi Schengena...
Dugo poznajete Zorana Milanovića?
- Prvi smo se put vidjeli 2004., kada sam ja prvi put u životu došao na Iblerov trg...
Nikada prije niste bili u sjedištu SDP-a? Kako to?
- Da. Bio sam delegat na osnivačkom kongresu SDP-a 1990., bio sam kandidat za Sabor 1992., bio sam potpredsjednik splitskog SDP-a, onda sam otišao na front... Kada smo 1997. dobili vlast u Splitu, bavio sam se više organizacijskim, nego političkim stvarima, pa nisam imao razloga dolaziti na Iblerov trg. Nakon što je SDP došao na vlast 2000., Šime Lučin mi je ponudio posao u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj i kad sam 8. ožujka postao načelnik Policijske uprave, istoga dana istupio sam iz SDP-a.
Povratak u partiju
Kad ste ponovno postali član SDP-a?
- Primili su me u članstvo 2004., i to u redovnom postupku. Morao sam čekati dva mjeseca...
Jesu li neki kolege iz vrha SDP-a ljubomorni na vas zbog odnosa s premijerom?
- Ja s premijerom Milanovićem imam korektan odnos radi profesionalnog obavljanja posla. Moguće je da netko smatra da bi on trebao raditi taj posao, ali meni to ne smeta. Kod premijera Milanovića ne koristi vam to jeste li s njim prijatelj ili ne, nego kako obavljate posao. I to je ispravna politika. Da nisam potpredsjednik, bio bih ministar, da nisam ministar, bio bih zastupnik, da nisam zastupnik, bio bih član SDP-a... bez funkcije, kolokvijalno običan član, što mi ne bi bilo prvi put.
Oporba vas je usporedila s Putinom i Dačićem. Kažu da je vašim napredovanjem previše moći koncentrirano u vašim rukama.
- Iz oporbe su tu usporedbu s Putinom i Dačićem pročitali kod nekih kolumnista, nisu se toga sami sjetili. Ali to je neusporediva situacija. Moj posao je koordinacija, a ne subordinacija. Ja nisam nadređen ministrima, ne mogu im naređivati, to uostalom nije radio ni Neven Mimica dok je bio potpredsjednik. Čudi me kako su tek sada u HDZ-u otkrili da ja vodim i Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnog sustava...
Izliste pod kontrolu
Prije nekoliko mjeseci imali smo aferu u obavještajnom i policijskom sustavu, tzv. hrvatski Watergate. Nije li to dokaz da opreza nikad dosta?
- Apsolutno, slažem se s tim. Afera zvučnog imena Watergate bila je izmišljena i trajala je 36 sati. Tvrdilo se da je policija, po nalogu ministra unutarnjih poslova, zlorabila svoj položaj i pratila šefove tajnih službi. Saborski je odbor utvrdio da nije bilo propusta od strane policije, ali nitko se nije ispričao zbog neistinitih tvrdnji...
Je li nakon te afere uveden bolji nadzor nad radom obavještajnih službi?
- Pokušaj da se policiji imputira kršenje zakona doveo je do toga da se pojača nadzor nad onima koji su tu aferu i izazvali, dakle nad obavještajnim sustavom. Promijenjeno je vodstvo Ureda VNS-a i OTC-a jer je utvrđeno da su neki ljudi svoje pozicije u tim službama koristili mimo zakona. Policija je izlistavala brojeve telefona onih koji su bili u kontaktu s krim miljeom, što se pokazalo ispravnim jer su uhvaćeni razni kuriri i krtice koji su kriminalcima dostavljali povjerljive informacije. Slažem se s tim da ima razloga za stroži nadzor. Na početku mandata sam inzistirao na boljem nadzoru, ali to je odbijeno zbog stava Europske unije koja nije prihvaćala promjenu Zakona o policiji. Predlagao sam stroži nadzor nad mjerama tajnog prikupljanja podataka i izlistavanja telefona...
Zašto to sada ne predložite kad smo u EU?
- Sve to čeka donošenje Zakona o kaznenom postupku, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Izmjenama Zakona o policijskim ovlastima jasno bi se definirao i nadzor, pripremamo izmjene zakona.
Moć treba kontrolu
Kakav nadzor ćete predložiti?
- Jedna od novosti bit će sljedeća: izlist broja za svaki registrirani telefonski priključak moći će se tražiti isključivo na temelju sudskog naloga. Za prepaid brojeve ne bi trebao sudski nalog i mislim da je to primjereno rješenje.
Gledate li dansku seriju ‘Borgen - sjedište moći’?
- Ne, ne stignem...
Šteta. Baš prošloga tjedna je bila epizoda o zloporabi obavještajnih službi. Stavlja li velika moć svakog čovjeka na kušnju?
- To ovisi o prirodi čovjeka. Da sam se u bilo kojem trenutku kao ministar ponašao tako, ne bih sada bio predložen za potpredsjednika Vlade. Moć mora biti kontrolirana.
Što je bila vaša najveća kušnja? I jeste li joj odoljeli?
- Dok sam bio ravnatelj policije, svakodnevno sam bio u kušnji, svjestan težine moje odluke i njezinih posljedica. Velika mi je kušnja bila odluka hoćemo li upotrijebiti suzavac na utakmici između Hajduka i Dinama u svibnju 2001. Torcida je počela rušiti tribine, izbili su neredi i u tom trenutku ja sam morao donijeti odluku što učiniti. Bilo mi je jasno da upotreba suzavca može izazvati posljedice, ali sam smatrao da je bolje upotrijebiti suzavac, nego dopustiti stampedo u kojemu bi možda bilo i mrtvih...
I danas biste učinili isto?
- Da, samo bih odluku donio još brže.
Vratimo se malo Putinu. Po jednoj anketi, svaka peta Ruskinja udala bi se za njega. Zašto moćni muškarci privlače žene?
- Jedina prava ljubav je ona kada ne znate zašto nekoga volite. Kada govorimo o moći, onda nije važno je li to odnos muškarca i žene, možemo samo govoriti o tome da taj netko želi koristiti dio tuđe moći.
Seks-afera nije afera
U hrvatskoj politici rijetke su seksualne afere, ali ovih dana svjedočimo jednoj u koju je uključen vaš stranački kolega. Znate li vi o čemu se tu radi? Je li vaš kolega doista žrtva ucjene?
- Pročitao sam to, ali me takve stvari ne zanimaju. Po svemu što se vidi, ta je afera napuhana, niti se zna tko s kim, niti zašto... Jedino je istina da je netko slao prijeteće SMS-ove...
Postoje prijetnja i prijava DORH-u. Je li kolega ispravno postupio što je sve prijavio DORH-u?
- Naravno, to je ispravan put. Stavljen je u situaciju da se mora braniti od nekakve seks-afere, a zapravo se radilo o čistim prijetnjama i ucjeni.
Vi biste isto postupili?
- Naravno. Ponavljam, ispravno je obratiti se državnim institucijma.
Kad ste došli u MUP, rekli ste da vam je cilj depolitizirati policiju. Je li policija danas depolitizirana?
- Otkad sam ja ministar, ni jedna jedina osoba nije zaposlena u sustavu policije. Nitko. Svi koji se sada nalaze na rukovodećim dužnostima, koji su izabrani na internom natječaju, svi su radili u MUP-u i prije mog dolaska. Ali, nije problem ima li neki policajac člansku iskaznicu stranke ili ne. Moj je cilj bio spriječiti ljude iz policije da se uvlače u politiku. Kad ministar ne može narediti, zabraniti ili zaustaviti neku obradu, kad i ne pomišlja na takvo što, to znači depolitizirana policija. Danas je sasvim normalno da moj stranački kolega bude priveden a da ja i ne znam za to...
Koji je to priveden?
- Evo nedavno je priveden moj bivši profesor i znamo se iz stranke, a ja nisam ništa znao o njegovu uhićenju. A i da sam znao, ne bih se smio miješati.
Oporba kaže da ste zapravo dehadezeizirali policiju?
- Upravo je iz HDZ-a prije mog dolaska bilo rečeno da je policija depolitizirana. Ako je bila depolitizirana, onda je nisam mogao dehadezeizirati.
Kako objašnjavate rezultate analize rada policije prema kojoj ste vi najlošiji ministar unutarnjih poslova od 2000.?
- Efikasnost policije i efikasnost ministra nije isto. Efikasnost policije se i dalje mjeri uspješnošću u razotkrivanju kaznenih djela. Po takvom tumačenju ankete, ispada da sam bio najbolji ravnatelj policije u povijesti, a sad sam najlošiji ministar. Radi se o tome da se miješaju kruške i jabuke s ciljem diskreditiranja ministra. Primjenjujemo novu metodu, mjeri se utrošenost sredstava i efikasnost kriminalističke policije. Primjena te metode traje tek dvije godine i ne mogu se raditi usporedbe s ranijim godinama, a činjenica je to da se tek posljednje dvije godine prikazuju pravi, a ne frizirani rezultati.
Kao potpredsjednik Vlade morat ćete više brige voditi i o političkim odlukama i temama. Jedna od njih je europski uhidbeni nalog. Koliko je naloga stiglo u Hrvatsku, a koliko ih je izvršeno?
- Stiglo je 107 uhidbenih naloga, 26 osoba je uhićeno, od kojih je pet pristalo na predaju, a 23 naloga nećemo moći izvršiti zbog zakonskih propisa. Svi ostali nisu nam trenutno dostupni.
Je li Hrvatska poslala svoje uhidbene naloge u inozemstvo? Jesmo li mi zatražili nečije izručenje?
- To je u nadležnosti županijskih sudova i državnih odvjetništava. Tek kad oni raspišu uhidbeni nalog, prosljeđuju ga Nacionalnom S.I.R.e.N.E. uredu u Službi za međunarodnu policijsku suradnju koji zatim raspisuje međunarodnu potragu, a može ga proslijediti i izravno nekoj državi ako ima saznanje da je u njoj osoba za kojom se traga. Međutim, sudovi i tužiteljstva mogu i neposredno prosljeđivati uhidbene naloge. Zasad nismo primili nijedan takav zahtjev.
Treba li Hrvatska poslati uhidbeni nalog za šefa MOL-a Zsolta Hernadija ako se on opet ogluši na poziv DORH-a?
- To je stvar DORH-a, ne bih se miješao, ali ako bude potrebno, jasno da Hrvatska ima pravo tako postupiti.
Zbog lexa Perković Hrvatska je već došla u sukob s EK. Je li nam to trebalo?
- Hrvatska ne bi mogla izručiti Perkovića sve da i nema spornog datuma u tom zakonu jer je za kazneno djelo za koje ga se sumnjiči u Hrvatskoj nastupila zastara. Tu situaciju može promijeniti samo promjena Ustava, da se ukine zastara. U tom slučaju, Hrvatska ne bi izručivala svoje građane osumnjičene za kaznena djela počinjena prije 2002., ali bi sama mogla provesti postupak protiv njih jer ne bi bilo zastare.
Slučaj Perković
Zašto da nam Njemačka vjeruje kad je DORH već dva puta odbacio prijave protiv njega za to kazneno djelo?
- To je nadležnost DORH-a, ali ako bi se pronašli novi dokazi, tada je moguće ponovno provođenje postupka. Neću reći da će to biti tako ako se promijeni Ustav i ukine zastara, ali je moguće ako bude novih dokaza. No, o tome odlučuje DORH, ne policija.
Vaši koalicijski partneri su protiv promjene Ustava. Što ćete ako ustraju?
- Pravo je pitanje: je li vrijedno promijeniti Ustav da se spriječi zastara za politički motivirana ubojstva? A ne pitanje da li se prečesto mijenja Ustav. Česta promjena Ustava nije dobra, slažem se, ali prioritet je spriječiti zastaru.
Računate, dakle, na pomoć HDZ-a u Saboru s kojim možete izglasati promjene Ustava i bez partnera?
- Ako se zastupnici HDZ-a sada zalažu za istragu politički motiviranih ubojstava, valjda bi onda trebali podržati promjenu Ustava. Tu će se pokazati pravo lice HDZ-a.