Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović razgovarao je u Bruxellesu sa predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom o predstojećem zadnjem izvješću monitoringa Europske komisije te je također predstavio hrvatskog kandidata za člana Barrosine komisije Nevena Mimicu.
Iako je Milanović odbio spomenuti ime i eventualni resor koji bi Mimica mogao dobiti, on je neizravno potvrdio da je sadašnji potpredsjednik vlade naš kandidat za povjerenika EU. Rekao je kako je sa Barrosom razgovarali o mnogobrojnim detaljima koji moraju ostati u zoni diskrecije.
- Ja sam zagovorao neke hrvatske interese, ne kadrovske, a što se tiče Komisije ne bih htio skakati pred rudo, premda se u Hrvatskoj manje više opravdano spekulira s jednim imenom - rekao je Milanović govoreći o sadržaju jednosatnog razgovora u četiri oka sa predsjednikom Europske komisije pristojno ostavljajući formalnu mogućnost da konaču riječ ima sam predsjednik Komisije, a kasnije i Europski parlament. Milanović je rekao da su razgovarali o profilu našeg kandidata.
Neven Mimica mogao dobiti resor zaštite potrošača?
Kako je Jutarnji list pisao u utorak, u Bruxellesu se špekulira da bi Neven Mimica mogao dobiti resor zaštite potrošača, iako konačnu odluku o tome mora donijeti Barroso.
Hrvatski premijer očekuje da će povjerenik EU za proširenje Štefan Fule na posebno sazvanoj sjednici hrvatske vlade 26. ožujka u Zagrebu predstaviti konačni izvještaj monotoringa i potvrditi da je Hrvatska ispunila sve preostale uvjete za članstvo u EU. I o tome je Milanović razgovarao sa Barrosom.
- Ta priča je gotova, svoj posao smo obavili, rekao je Milanović. Na pitanje da li to znači da će do kraja ožujka Europska komisija dati zeleno svjetlo i za privatizaciju 3. maja, Milanović je odgovorio potvrdno.
- Ja vjerujem da hoće, desetljećima se to pitanje ne rješava. Mi gradimo brodove, a gradili smo ih i kao država, u državnim brodogradilištima i prodavali ispod cijene gradnje. To su bili svjesni gubici. U međuvremenu mnoge industrije su propale, a da ih država nije spašavala, a brodogradnju jest i to do zadnjeg trenutka. Vjerujem da će kao i Brodosplit, koji je privatiziran i sad ga čeka borba na tržištu, da će i 3. maj završiti kao što smo planirali - kao dio Uljanika koji je dokapitaliziran prije toga da bi mogao kupiti 3. maj. Vjeruje da će i 3. maj nastaviti tamo gdje je započeo prije 150 godina kao jedno od vodećih brodogradilišta u Europi, rekao je Milanović.
On je rekao da je Barrosa također izvjestio o održavanju izbora za Europski parlament u Hrvatskoj te da je bitno što su oni odvojeni od lokalnih izbora. Uputan kakav odaziv očekuje na tim izborima s obzirom da je mali odaziv u EU državama postao svojevrsni problem Milanović je rekao da očekuje manji odaziv nego na parlamentarnim izborima.
- Mi moramo ljudima objašanjavati što je Europski parlament. Znate koliko je on kompliciran, to nije klasični parlmanet. On je sve važniji, međutim razina odlučivanja u Europskom parlamentu nije kao u nacionalom parlamentu i to mnogi ljudi ne samo da neće još dugo shvatiti, nego to ih neće zanimati. Na nama je da im to približimo, da im objasnimo zašto je to važno. Potrudit ćemo se da motiviramo ljudu, rekao je Milanović.
Ponovio je stav da bi Hrvatski zastupnici u Europski parlament trebali imati hrvatske plaće.
- Parlamentarci su i dalje rezidenti Zagraba, Karlovca i Dubrovnika, a ne Bruxellesa. Tu dolaze raditi i trebaju imati pokrivene troškove, ali plaća je hrvatska. Nikad nisam shavaćo zašto je plaća skandinavskog zastupnika i bugarskog morala biti ista, rekao je Milanović.
Na primjedbu novinara da je odluka EU da plaće budu svim zastupnicima iste, rekao je da je odluka takva “zato što se kralo, ali to nije izgovor, doslovno na avionskim kartama”.
Milanović će danas i sutra sudjelovati na summitu EU.
‘Želimo u Schengen do kraja mandata’
Predsjednik Hrvatske vlade je rekao da će nakon ulaska Hrvatske u EU jedan od naših prvih planova biti ulazak u Schengen što prije.
- To možda možemo do kraja ustavnog mandata moje vlade, to je poltički cilj, rekao je Milanović. Hrvatska će za dostizanje standarda Schengena u nadzoru vanjskih granica EU od proračuna iz Bruxellesa izravno dotiti za ovu godinu 40 milijuna eura, sljedeće godine 80 milijuna, a u sedmogodišnjem razdoblju nakon članstva više od 20 milijuna eura.