Nastavlja se trakavica oko dopunskog osiguranja i (ne)dodirljivog monopola Hrvatskog zavoda za osiguranje (HZZO) i to rušenjem zakona.
Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga u petak je objavio da je Upravno vijeće ujednačilo cijenu dopunskog osiguranja na 70 kuna mjesečno za sve građane s primjenom od 1. listopada.
Dosadašnji cjenik HZZO polica bio je po 50 i 80 kuna za umirovljenike, te 80 i 130 kuna za zaposlene, ovisno o njihovim osobnim primanjima.
HZZO iznad Zakona
Kako piše Poslovni dnevnik , Varga međutim, nije pojasnio kako se Upravno vijeće HZZO-a stavilo iznad Sabora i poništilo Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji kaže (čl. 14.) da "HZZO određuje cijenu premije za dopunsko zdravstveno osiguranje s obzirom na opsege pokrića iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, prihodovnog cenzusa osiguranika i statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.
"Spomenuti zakon godinama u neravnopravnoj tržišnoj utakmici na jednoj strani drži industriju osiguranja, a na drugoj HZZO. Zakon tako kaže (čl.8.) da "dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela sukladno Zakonu o osiguranju."
To je Hrvatska agencija za nadzor financijskog tržišta (Hanfa). Međutim, ako Hanfa i dade dopusnicu osiguratelj (čl.9.) "ne smije započeti obavljati poslove dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja bez prethodno pribavljene suglasnosti ministra nadležnog za zdravstvo."
Iznimno od odredbi ova dva članka, stoji dalje u zakonu, dopunsko osiguranje (čl.10) može prodavati i HZZO. Najmanje jedno između desetak društava, koja ovdje već nude uslugu zdravstvenih osiguranja ili su tek ishodila blagoslov Hanfe, pripravno je izvijestiti Bruxelles o neravnopravnim uvjetima poslovanja.
Dok industrija osiguranja ima obvezu poslovati po zahtjevnim konzervativnim pravilima HZZO je uz blagoslov politike godinama tržišnu utakmicu igrao uz nedostižnu prednost. Takvo pogodovanje Europska komisija (EK) ne dopušta.Komercijalni osiguratelji naime, posluju pod nadzorom i regulatora i ministra zdravlja, moraju imati dostatnu pokrivenost kapitala, pričuve koje jamče naknadu štete osiguranicima, dužni su skrbiti o profitnim ulaganjima...
Istodobno HZZO nije strahovao od poslovnog minusa, nisu li uplate dopunskog osiguranja pokrivale rashode problem se godinama rješavao financijskom injekcijom iz proračuna. S novom cijenom polica HZZO-a jeftinija je nego 2005. kada je stajala 80 kuna, a ukupni zdravstveni sustav u sve većem je kolapsu. Argument na koji računaju ovdašnji osiguratelji epilog je sudskog postupka Europske komisije protiv Slovenije.
Šime Ivanjko, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mariboru za Poslovni dnevnik kaže da je Slovenija izgubila spor jer je i ona dopunsko osiguranje regulirala sa posebnim ograničavajućim uvjetima, čak ga je zakonom proglasila kao opći društveni interes. Nakon četiri godine parničenja izgubila je pa je slovenska Vlada morala iz zakonodavstva isključiti sve sporne odredbe.
Vlada osniva novo društvo
Na tragu problema s nekim drugim zakonima koje Hrvatska upravo ima s EK u Banskim dvorima navodno su odlučili izbjeći nove negativne reakcije iz Bruxellesa vezane uz dopunsko, pripravni su krenuti u žurnu izradu novog zakonskog okvira, otkriva nam jedan izvor.
EK se, znaju to na Markovu trgu, članicama ne petlja u obvezno zdravstveno osiguranje međutim dopunsko je tržišna kategorija i sadašnji model pri HZZO-u ne može o(p)stati. Vlada će stoga vrlo vjerojatno posegnuti za novim zakonskim vratolomijama i pokušati izmjestiti portfelj dopunskog iz HZZO-a u posebno društvo za osiguranje. Učini li to dovoljno brzo i konkretno, osiguratelji je možda ne bi "cinkali" Europskoj komisiji.
Nervoza u HZZO-u
Koliki je otkazni rok za police dopunskog osiguranja?
O stručnosti i nervozi koja vlada unutar HZZO-a oko dopunskog osiguranja odlična ilustracija je i naše nedavno dopisivanje. Dopuštaju li već osiguranicima razvrgnuće ugovora prije isteka roka bez financijskih sankcija, novinarka Poslovnog dnevnika pitala je 1. kolovoza HZZO.
Odgovorili su - "Otkazni rok je reguliran Općim uvjetima ugovora te nije točno da se ugovori mogu prekinuti bez otkaznog roka već po uvjetima prema kojima je ugovor sklopljen."
Ponovno smo 15. kolovoza HZZO pitali jesu li točni napisi nekih medija da od 1. srpnja nema primjene otkaznog roka od tri mjeseca za raskid dopunskog osiguranja. Odgovorili su ovako -"Ispao je nesporazum, jer zaista otkazni rok je izostavljen iz Zakona o dobrovoljnom osiguranju pa bi značilo da nema otkaznog roka, ali u tom slučaju vrijedi Zakon o obveznim odnosima tako da zapravo ostaje otkazni rok."
Međutim, čak mjesec dana prije našeg prvog upita, odnosno 2. srpnja Upravno vijeće HZZO-a u nizu odluka usvojilo je i ovu - "Prestaje primjena obveznog otkaznog roka od tri mjeseca za postupak otkazivanja ugovora u dopunskom zdravstvenom osiguranju što će znatno olakšati proceduru onima koji su odlučili raskinuti ugovor. "
