Socijalne naknade pojedinim kategorijama građana u Hrvatskoj veće su od onoga što iste te osobe, sa svojim kvalifikacijama, mogu zaraditi na tržištu rada te bi se, u sklopu reforme socijalne skrbi, maksimalna visina naknada trebala limitirati: bez obzira što propisuju pojedini zakoni, na ime socijalne pomoći, dječjih doplataka, pomoći iz lokalne uprave i drugih izvora osoba ne bi mjesečno smjela dobiti više od određenog iznosa.
Koji će to iznosi biti, utvrdit će se u sljedećih nekoliko mjeseci: do lipnja 2015. trebao bi biti gotov Akcijski plan za cjelovitu reformu sadašnjih socijalnih naknada i poreznih olakšica, a reforma bi trebala završiti do 2017. godine.
Preporuke Komisije
Prema preporukama Europske komisije, Hrvatska do kraja 2014. treba napraviti pregled poreznih olakšica i socijalnih naknada te nakon toga prezentirati akcijski plan za poboljšanje reaktivacije neaktivnih i nezaposlenih osoba.
Visina kumuliranih socijalnih naknada za pojedine kategorije građana, osobito višečlane obitelji u kojoj su roditelji niskog obrazovanja i kvalifikacija, prema ocjeni Europske komisije i Svjetske banke, jednostavno destimulira rad. Stoga se, najkasnije do 2017. godine, planira određivanje gornjeg limita, za maksimalni iznos, zbrojenih socijalnih naknada.
- Tijekom reforme, pojedine bi se naknade kroz neki period ukidale kao samostalne i slijevale u jedinstvenu naknadu, čiji će maksimalni iznos biti određen za svaku kategoriju građana, a koja bi se trebala zvati zajamčeni minimalni standard. On bi trebao biti dovoljan da se pokriju sve osnovne životne potrebe - kažu u Ministarstvu socijalne politike.
Dječji doplatak
U Hrvatskoj trenutno postoji oko 80 naknada sa socijalnim predznakom, za koje se na državnoj i lokalnoj razini izdvaja oko 10 milijardi kuna godišnje. Prvi korak reforme koju provodi Ministarstvo socijalne politike Milanke Opačić, a koji treba biti gotov do kraja 2014. godine, jest izrada preciznog kataloga naknada.
- U njemu će biti popisane sve naknade i točni iznosi koji se za njih izdvajaju. Jasno bi se naznačilo koliko se izdvaja za djecu, starije, trudnice, invalide, nezaposlene, branitelje i druge, uz analizu daju li ta izdvajanja željeni učinak: rađa li se više djece, nalaze li nezaposleni posao i drugo - kažu u Ministarstvu.
Predmet analize bile bi i porezne olakšice na djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Naime, pokazalo se da te olakšice rastu razmjerno visini plaća: osobe na minimalcu nemaju gotovo nikakve koristi od njih, a značajno rastu nakon što plaće prijeđu 10.000 kuna.
S početkom 2015. osnovat će se Jedinstveni novčani centar (JNC), preko kojeg će ići isplata svih socijalnih naknada: prve su na redu socijalne pomoći, koje će JNC početi isplaćivati do sredine 2015., zatim dječji doplatak do kraja sljedeće godine, a u 2016. planira se prebacivanje naknade za nezaposlene i pet vrsta rodiljnih naknada za žene izvan tržišta rada. U Ministarstvu socijalne politike su izračunali da bi pukim objedinjavanjem mjesta na kojem se naknade isplaćuju - što podrazumijeva i pomnu reviziju korisnika - na ovih osam naknada do kraja 2016. godine uštedjeli 600 milijuna kuna!
Njemačka iskustva
Početkom iduće godine, kad katalog i analize budu gotove, ekipa stručnjaka predložit će Vladi rješenja i alternative. O političkoj će volji ovisiti što će prihvatiti i uvrstiti u Akcijski plan. Primjerice, želi li vlast ukinuti dječje doplatke i porezne olakšice na djecu te svakom djetetu isplaćivati tzv. dječji dodatak po uzoru na Njemačku? Dio stručnjaka ozbiljno zagovara ovakvo rješenje, jer je dječji doplatak najazloupotrebljavanija naknada: ovisi samo o dohodovnom, a ne i imovinskom cenzusu, pa ga ostvaruju brojni, objektivno dobrostojeći, građani prijavljeni na minimalne plaće. Slična je situacija i s besplatnim dopunskim zdravstvenim osiguranjem. No, o tome mora odlučiti politika, i to tako da pomiri obaveze prema Europskoj komisiji, Svjetskoj banci koja sa 70 milijuna eura kredita financira cijeli projekt i - predizbornu godinu, u kojoj su ovakvi planovi krajnje nezahvalni.
Limitiranjem gornjeg iznosa naknade i uvođenjem strožih kriterija, sasvim je izvjesno, stvorit će se goleme uštede u proračunu, što istodobno znači da će velik broj građana izgubiti dio prava.
PLANIRANI KORACI: Reforma završava tek 2017. godine
1. Kraj 2014.
izrada popisa svih 80 socijalnih prava na državnoj i lokalnoj razini s točnim iznosima koji se za svaku od njih izdvajaju
2. Travanj 2015.
izrada ciljanih proračuna - davanje preciznog odgovora na pitanje koliko se izdvaja za djecu, za starije osobe, za trudnice i majke, za invalide, za nezaposlene, za branitelje....
3. Svibanj 2015.
izrada preporuka i alternativa za izmjene socijalnih naknada
4. Lipanj 2016.
izrada Akcijskog plana koji donosi Vlada
APSURD SUSTAVA Obitelji nižeg obrazovanja ne isplati se da se itko zaposli
Šesteročlana obitelj u kojoj oba roditelja ne rade trenutačno mogu mjesečno primiti socijalnu pomoć u iznosu 2660 kuna te još 2200 kuna na ime dječjeg doplatka i pronatalitetnog dodatka. Kao primatelji socijalne pomoći, primaju i naknadu za pokrivanje troškova stanovanja od lokalne uprave, kao i pomoć za ogrjev. Također imaju pravo na besplatne udžbenike za djecu školske dobi, jednokratne pomoći i niz drugih nematerijalnih prava.
Budući da se radi o velikoj obitelji s četvero djece, jasno je da dobiveni novac ne jamči visoki standard. Međutim, jednako je tako činjenica da, ako se radi o roditeljima niskog obrazovanja i skromnijih kvalifikacija, na godišnjoj razini prime znatno više nego kad bi se jedan roditelj zaposlio za, primjerice, plaću od 2700 kuna.
Dobivanjem te jedne plaće obitelj bi odmah izgubila pravo na socijalnu pomoć. Dječji doplatak ostao bi jednak kao i na “socijali”, ali bi izgubili sve dodatke koje imaju primatelji socijalne pomoći, poput pomoći za stanovanje i ogrjev ili besplatnih udžbenika.
Drugim riječima, toj se obitelji financijski ne isplati da se jedan roditelj zaposli.