U uredu novog splitskog gradonačelnika, SDP-ovca Ive Baldasara već više od mjesec dana vlada gužva. Suradnici, tajnici, pročelnici nisu navikli da im je šef toliko na radnom mjestu, pa konstantno dolaze nešto pitati, tražiti neko tumačenje, savjet ili potpis. Gradska uprava pomalo je živnula, posebice nakon Baldasarove javne kritike da je u zgradi Banovine uređen sustav “u kojem svi rade, ali nitko ništa ne napravi”. Baldasar kaže da otkako je zasjeo na čelno mjesto u Gradu nije uzeo nijedan slobodan vikend, iako na posao dolazi pješice iz obiteljske kuće udaljene svega nekoliko desetaka koraka od ureda. U šali će reći da se zato i odlučio kandidirati, kako bi radio što bliže kući, a izbor su mu bili gradska uprava ili obližnji fast food.
S Ivom Baldasarom razgovarali smo o stanju koje mu je ostavio prethodnik Željko Kerum, kako u upravljanju gradskom upravom, tako i u Splitu, o budućim razvojnim planovima, ali i politici općenito.
Birokratski mentalisti
Iza vas je dugotrajna kampanja, jeste li se uspjeli odmoriti?
- Čini mi se kao da sam ovdje već godinu dana, vrijeme mi sada drugačije prolazi. Sada tek osjećam zamor od kampanje, koja je bila izuzetno duga i naporna. Mjesecima nisam imao slobodan dan, nadam se da ću se ovog vikenda uspjeti barem malo odmoriti. Od 7. 6., kada je bila primopredaja vlasti, konstantno sam na poslu sa svojim timom. Imali smo možda neki slobodan sat, ali dan nikako.
Jesu li se u gradskoj upravi iznenadili što im je gradonačelnik toliko na poslu s obzirom na to da Željko Kerum nije imao tu naviku?
- Jesu. Ali ljudi koji rade ovdje su u redu. Problem je samo u birokratskom mentalitetu. Ne mogu nikoga pojedinačno kriviti za neefikasnost, ali općenito su mnogi navikli sjediti i čekati, pa ako netko dođe, odgovore mu što se mora, pokušaju pomoći i tu priča završava. Susjedna kancelarija je problem susjeda. Nema toga da netko uzme stranku i s njom ode od ureda do ureda, da pomognu riješiti problem. Učine samo onoliko koliko je njihov posao. Taj stav nije lako promijeniti, ali to nije karakteristično samo za Split. Evo, kada je bila strašna navala zbog legalizacije bespravnih objekata, samo sam rekao: ‘Ovdje bi trebalo nešto promijeniti, pedeset ljudi stoji vani na suncu’. U trenutku su se svi digli na noge, zaštitari koji ovdje godinama rade postali su glavni organizatori posla, jedna informativna služba koja je građane upućivala gdje da idu, a službenici su čak napravili improvizirani ured za rješavanje tih zahtjeva - iselili kolege iz sobe i uselili se kako bi posao bio što prije gotov. Može se, samo je potrebna motivacija.
Koliko ste, kao vijećnik, uopće znali o stanju u gradskoj upravi?
- Bazične stvari sam znao, ali detalje funkcioniranja nikako. Znao sam da neke stvari ne funkcioniraju jer sam i sam bio korisnik gradskih usluga, ali mnoge stvari su me ipak pomalo iznenadile. Ovdje ima više od 400 zaposlenih i trebat će neko vrijeme za prilagodbu sustava.
Dobro, to je stanje u službeničkim redovima. Ali, još ste u kampanji najavljivali tzv. clean start, odnosno reviziju gradskog poslovanja. Jeste li dobili rezultate te revizije?
- Stigli su mi jučer na stol, nisam ih još stigao detaljno pročitati.
Kerumova ostavština
Jeste li barem bacili pogled, kakvo vam je stanje ostavio Kerum?
- To je zapravo financijska inventura. Svaka služba je napravila inventuru svog poslovanja, savjete i preporuke. Nismo mogli ići dublje od toga, obaviti pravu dubinsku reviziju jer za to nemamo ni vremena ni novca. To bi trajalo barem šest mjeseci. No, ovo je taj ‘clean start’ o kojem sam govorio, to je presjek stanja u svim sektorima. Ono što sam dosad uspio vidjeti jest da definitivno moramo ići u rebalans proračuna. Problem je i golem broj sudskih sporova, više od 4100 sporova koji su aktivni, većih ili manjih. Tu brojku su mi tri puta morali ponavljati jer nisam mogao vjerovati da ih je toliko, za grad veličine Splita to je svakako previše.
Grad je tužen u vrijednosti većoj od 385 milijuna kuna. Želim vidjeti ugovore koji su sklopljeni, analizirati ih i vidjeti što se točno događa. Zatim, tek sada je postalo jasno da nitko nikada nije napravio popis nekretnina, od stanova do poslovnih prostora i drugih objekata u vlasništvu Grada. Mi uopće ne znamo što imamo, tko to i kako koristi, po kojoj cijeni i pod kojim uvjetima i to ćemo morati hitno rješavati.
Kada analiziramo stanje, dat ću ga svima na uvid, novinarima, javnosti, želim da sve bude jasno vidljivo.
Dakle, popis nekretnina i zatvaranje sporova vaši su trenutni prioriteti?
- Među ostalim. Hitno moramo pojačati i naplatu potraživanja te ići u rebalans proračuna. Neki su timovi već formirani za izradu ključnih projekata, a jedan od prioriteta je svakako i sistematizacija, odnosno preustroj gradske uprave. Moramo urediti stari gradski Hajdukov stadion, Park mladeži, a jedan od golemih problema je i Spaladium arena.
Spaladium ide dalje
Što će na kraju svega biti sa Spaladium Arenom? Riječ je o jednom od najvećih projekata u gradu koji je vrlo neslavno završio.
- Za početak ću održati sastanak s predstavnicima IGH da vidim tko je sve u tom konzorciju i o čemu se točno radi. Mislim da s rješavanjem tog problema ne smijemo stati jer ako stanemo...
Mi bankama moramo vratiti novac, to je jasno, ugovori su čisti. Milijardu i pedeset milijuna kuna ćemo morati vratiti banci. Najgore bi bilo da ta arena nastavi propadati, rušiti se, jer je to besmislica. Rješenje je nastaviti investiciju. Nažalost, pravi je odgovor da idemo spasiti što se spasiti dade. Kompletan projekt bio je pogrešan i politički isforsiran. Bio je to ne samo pogrešan politički potez, nego je tu politika i izazvala probleme.
Što će biti s gradskim tvrtkama i ustanovama?
- Promijenit ću sva upravna vijeća i sve nadzorne odbore svih tvrtki i ustanova u vlasništvu Grada. Znanje će biti ključan kriterij, da budem iskren, vodit ću računa i tome da se gradske tvrtke i ustanove daju ljudima iz stranaka koalicije. Nije riječ o stranačkoj trgovini nego o činjenici da su brojni stranački ljudi bili vezani uz projekte koje su stranke potvrdile svojim programom, imaju ideje i mislim da su dobri za te poslove, za izvršavanje svega onoga što smo govorili u kampanji. Ima tu i ljudi koji će doći na čelna mjesta, a nisu članovi stranke. Recimo, Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan, doći će na čelo Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, eto vam ekskluzive. Želim pojačati suradnju s udrugama jer su one pročirene oči grada. Prvi reagiraju, sve vide i zovu nas. Doduše, nekad pretjeraju pa me zovu i kad se na Rivi osuši palma, pa ne znam što da radim, da idem mijenjati palmu, ali bitna nam je ta suradnja.
Zadnjih godina javnost je imala dojam da je cijeli Split stavljen u funkciju osobnih interesa jedne ili dvije obitelji povezane s bivšim gradonačelnikom. Koliko ste dosad mogli vidjeti, ima li štetnih ugovora, nepotizma i sličnih pogodovanja? Može li se nešto od toga sada spriječiti, zaustaviti ili je prekasno?
- Što je potpisano, potpisano je. Legalisti smo i poštovat ćemo te ugovore bez obzira na to što mi se cijeli niz njih nikako ne sviđa. No, ono što smo dosad vidjeli, a nismo puno, u pravnim okvirima je u redu. Druga je stvar što se to meni ne sviđa ili što neki ugovori možda nisu moralni, ali elemente prijevara ili sličnih stvari dosad nismo pronašli. No, previše je tih ugovora koji su stvorili vrstu komunalnog kaosa. Previše je štekata, trgovaca, posebice u gradskoj jezgri. Kerum je to pravdao živošću gradske jezgre, ali mislim da to nije živost nego kaos. Recimo, gotovo ni jedan kafić u tom dijelu nije se držao zadanih gabarita terasa. To neću tolerirati.
Riva, Tuđman, križ
Puno se govorilo i o Zapadnoj obali, mnogi su Kerumu zamjerali da taj projekt radi samo kako bi uredio prostor ispred svog hotela. No, za to je kasno jer je projekt dovršen.
- Nije dovršen, gotova je samo šetnica, a privezište za brodove i obala uopće nisu riješeni. Sada se događa to da nam se brodice ilegalno privezuju. Morali smo staviti tablu zabrane jer to privezište uopće nije uređeno. Tamo nema nikakve legalne osnove za bilo kakvu komercijalnu djelatnost brodova. Da se nekome nešto dogodi, Grad bi odgovarao.
Neposredno uoči izbora značajno se promijenila splitska gradska vizura, a tu ne govorimo samo o Zapadnoj obali nego i o križu na Marjanu i spomeniku dr. Franji Tuđmanu. Rekli ste da niste protiv tih obilježja, ali jeste protiv njihova iskorištavanja u promidžbene svrhe?
- Mislim da je sve to naškodilo i onome tko je pokrenuo postavljanje spomenika. Nisam protiv spomenika Tuđmanu, ali to nije trebalo učiniti tako brzo i isforsirano, nego mirnije i dostojanstveno. Činjenica je da je Tuđman bio prvi legalno izabrani predsjednik RH i red je da dobije spomenik. No, i taj mi je spomenik pomalo tužan, gleda u pod, a čini mi se da Tuđman nije bio takav.
Križ također. Gradnju križa u kampanji smatram politizacijom važnog religijskog simbola, posebice na isforsiran način na koji je postavljen, i to smatram neprimjerenim. Nisam vjernik, ali to smatram uvredljivim. A ona ideja o 20-metarskoj betonskoj konstrukciji križa bila je uistinu nakaradna. Uostalom, križ nije gotov. Sada treba napraviti rampu, rasvjetu, dva prilazna puta, i to moramo mi napraviti. No, u ovoj financijskoj situaciji to mi nije prioritet.
Koliko vam u rješavanju svih tih problema može pomoći činjenica da je u Splitu na vlasti ista opcija kao u državi? Uostalom, dosta je ministara iz okolice Splita, tzv. dalmatinski ministri.
- Meni će to jako pomoći. Ne bi bilo pošteno da sam taj argument koristio u kampanji, ali sam pomalo računao na tu situaciju. Poznanstva s ministrima i naša suradnja mogu jako ubrzati rješavanje brojnih problema. Ipak je jedno kada ja mogu nazvati potpredsjednika Vlade ili, recimo, ministra regionalnog razvoja Branka Grčića i reći: ‘Branko, daj...’. Mi smo u konačnici i prijatelji, tako da mi to olakšava i ubrzava komunikaciju. Naravno da ćemo se u svemu tome držati procedura. Imamo i posvojenog Splićanina, ministra Sinišu Hajdaš-Dončića koji je u Splitu završio fakultet i mi ga smatramo svojim. Na njih dvojicu, Grčića i Hajdaš-Dončića, itekako računam, ali i na ostale članove Vlade. Recimo, Ministarstvo graditeljstva izravno je involvirano u čitav niz naših projekata. Vlada je svjesna da je Split dosad bio u situaciji koja nije prihvatljiva za Hrvatsku.
Želite reći da je Split dosad bio u svojevrsnoj političkoj izolaciji?
- Po mome mišljenju, jest. Tu izolaciju izazvali smo mi Splićani, ne samo bivši gradonačelnik. Važno je da se takva situacija promijeni. A to se događa. Recimo, dolaze nam u posjet veleposlanici najvećih zemalja. U malo više od mjesec dana došli su veleposlanici Izraela, SAD-a, najavili su se veleposlanici Rusije i Japana, talijanska konzulica ovdje je kao kod kuće. Split se otvara.
Pivo s homofobom
U tom je kontekstu zanimljiv i vaš dolazak na Gay pride. Bio je to vaš prvi potez kao gradonačelnika. Jeste li bili svjesni da će ta činjenica izazvati i kritike u Dalmaciji koja je ipak pomalo tradicionalna, konzervativna sredina?
- Neki su se iznenadili, a nisam ni ja znao da sam prvi gradonačelnik nekog hrvatskog grada na čelu Parade ponosa. Bio sam spreman na kritike. Prekjučer mi je jedan na ulici, čak i pomalo vulgarno, rekao svašta. Izvrijeđao me. Poslije mi se išao i ispričati, rekao je da možda nije trebao tako burno reagirati.
Kaže on meni: ‘Možda sam ispao budala što sam te izvrijeđao, ali ti znaš da sam ja protiv pedera’. Ja mu kažem: ‘Znam, a što ćemo sad s time, ne moraš to stalno ponavljati’. Na kraju sam ga pozvao na pivo! (smijeh)
Ali, evo, da se uozbiljimo, već smo našli pojedine prostore za LGBT centar. Ponavljam da to nije bila moja ideja, nego su se ljudi javili i žele prostor za svoje djelovanje, a na gradskoj vlasti je da im u tome i pomogne. Nisu oni jedini koji će dobiti prostor, tražimo pogodnu lokaciju za dvije nacionalne manjine, još neke udruge...
Neću molit za Hajduka
Dobili ste i poprilično vruć krumpir, loše stanje u dalmatinskoj svetinji, NK Hajduku. Što će se tu dalje događati nakon što su, barem se tako tvrdi, propali pregovori s američkim poduzetnicima?
- Kod davanja gradskog jamstva za kredit NK Hajduku bio sam suzdržan i tada sam tvrdio da taj kredit nije najbolje rješenje. Sada se vidi da sam bio u pravu i da se i to radilo ishitreno. Hajduk je sada opet u ozbiljnim problemima, zaposlenici i dio igrača ne dobivaju plaće i vidi se da se tim kreditom ništa nije riješilo. Bio je to pokušaj odgode duga za neka bolja vremena, a sada je jasno da tih boljih vremena nema. Sadašnji dug Hajduka je oko 83 - 86 milijuna kuna. No i tu je sve ispolitizirano, na štetu Hajduka.
S Amerikancima sam razgovarao i odbio ponudu koju nisam smatrao dobrom. Predstavljam većinskog vlasnika i ne dam se nikome ucjenjivati. Kada ponuda bude korektna i pristup pristojan, a to dosad nije bio slučaj, onda možemo razgovarati. Na njima je da daju ponudu, a na meni da donesem odluku. Iz njihova stava može se pročitati da bih ja njih trebao moliti da kupe Hajduk, a to ne namjeravam. Hajduk ću možda prodati, a možda ne, i to je pravo većinskog vlasnika. Ne znam zašto su se zbog tog stava uvrijedili, a pogotovo ne namjeravam s njima polemizirati preko dijela medija koji politiziraju taj slučaj i stavljaju se u ulogu arbitra.
Za kraj, često se povlačila paralela između politike Željka Keruma i politike nesmjenjivog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Keruma ste napadali, a za Bandića kažete da i nije tako loš?
- Ne bih se složio da su to iste politike. Bandićev populizam sviđa mi se do one mjere do koje se radi o radu s ljudima, susretanju s građanima, jer vjerujem da je to uloga gradonačelnika. Njegov, nazovimo to populizam, uvijek je bio s mjerom. On nikoga nikada nije izvrijeđao na način na koji je to radio Željko Kerum. Moj otac Branko bio je Kerumu profesor. Kaže da je bio odličan učenik, mirno i pristojno dijete. No, on često gubi živce i njegov populizam često prijeđe granicu. Znao je izvrijeđati novinare, manjine, svakoga. Što je najčudnije, mi koji ga poznajemo znamo da on zapravo nije takav.
Biste li pobijedili Bandića u Zagrebu?
- Bih, sigurno! I bila bi mi čast pobijediti tako dostojnog protivnika!