Za operaciju mandula umjesto donedavno dva mjeseca čeka se 15 mjeseci. Na mamografiju se nerijetko čeka također više od godinu dana, a čekalo se 6 mjeseci. Na operaciju raka dojke, za što se lani najviše čekalo 23 dana, sad će žene doći na red tek za 70 dana.
Svi ti podaci iz zagrebačkih bolnica, koji su iz dana u dan sve porazniji za pacijente, najbolje ilustriraju smjenski rad koji je gotovo paralizirao zdravstveni sustav, posljedice smanjenja limita bolnica u protekle dvije godine te izostanak bilo kakvih smislene reorganizacije sustava.
Sanacija bez struke
Krajem prošlog tjedna o poslovanju u zdravstvu raspravljalo se i na savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu, a zaključak je da će se liste čekanja i dalje produljivati, da je provedba master plana bolnica upitna na način kako je zamišljena, odnosno da se isključi lokalna zajednica iz cijelog projekta, a ni izdvajanje HZZO-a iz riznice neće se moći provesti u ovoj godini ili bolje rečeno neće se od tog poteza vidjeti konkretni rezultati. - Zamjerilo se i to da se sanacija bolnica provodi bez sudjelovanja struke pa onda i ne čudi što se stvaraju novi gubitci - kaže Mile Klepo, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Na žalost, trenutačno je situacija takva da nema pomaka u organizaciji zdravstvenog sustava. Ustraje se i na promašenom smjenskom radu. Ministar tek dekretom, od slučaja do slučaja, ukida smjene na nekim kirurškim klinikama premda su sve zbog nove organizacije znatno smanjile broj operacija. Primjerice, smjenski je rad ukinut na kirurgiji KBC-a Split, ali ne i u najvećoj kirurgiji KBC-a Zagreb.
Ignorirana upozorenja
Istina, prema nekim informacijama, za nešto manje od mjesec dana smjenski bi rad ipak mogao u povijest. Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) uporno je upozoravala od početka primjene na to da se smjenskim radom ne može osigurati pravovremeno i kvalitetno bolničko liječenje u Hrvatskoj, a liste čekanja koje su sve duže to i potvrđuju.
Štrajk nije krivac
No, ministar zdravlja Rajko Ostojić brani se i tvrdi da je štrajk, recesija i smanjenje limita bolnica glavni krivac što građani sve teže dolaze do medicinske pomoći. Zaboravlja očito da je štrajk u mirovanju mjesecima, za recesiju se zna odavno, a smanjeni limiti bolnica ipak idu ministru na dušu. Naime, gotovo da nema bolnice koje ne troši barem 80 posto limita za plaće. Sve u svemu, čini se da su riječi koje su se čule na opatijskom savjetovanju poslodavaca, a prema kojima je zdravstvo u gotovo bezizlaznoj situaciji, ono od čega najviše strepe građani koji već sad sve teže ostvaruju svoje pravo na liječenje.