Dok je u Hrvatskoj već počela kampanja za izbor prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, u EU se zahuktavaju pripreme za europske izbore sljedeće godine koji će se održati u svim državama članicama, uključujući Hrvatsku.
To znači da će samo godinu dana nakon glasanja 14. travnja ove godine hrvatski građani za zastupnike u Europskom parlamentu glasati još jednom u isto vrijeme kad i cijela EU.
Jučer su u Europskom parlamentu zastupnici velikom većinom prihvatili izvještaj o raspodjeli zastupničkih mjesta u budućem sazivu Parlamenta. Ta promjena je nužna zbog ulaska Hrvatske u EU i stupanja na snagu Lisabonskog ugovora koji ograničava broj zastupničkih mjesta na 751.
Smanjen broj
Parlament EU trenutno ima 754 zastupnika, a od 1. srpnja ove godine sa 12 hrvatskih imat će ih 766. Da bi se došlo do ograničenog broja od 751, Njemačka je izgubila 3 mjesta, a 12 drugih država po jedno. U budućem sastavu Europskog parlamenta i Hrvatska će imati jednog zastupnika manje, znači 11 umjesto 12. Sada ovu odluku Europskog parlamenta moraju odobriti i države članice u Vijeću.
Naši prvi zastupnici u Europskom parlamentu imat će samo jednogodišnji mandat. U praksi će se više pripremati za izbore sljedeće godine, nego što će u zadnjoj godini sadašnjeg saziva Europskog parlamenta raditi. Europski parlament, uz pomoć Europske komisije, također pokušava usvojiti neke odluke koje bi motivirale građane da u većem broju sudjeluju na izborima za Parlament. Na zadnjim izborima 2009. godine na razini EU glasao je rekordno mali broj građana, samo 43 posto. U novim državama članicama postotak je bio još manji, negdje čak samo 20 posto.
Ponovno izbori
Jedan od prijedloga kojima se želi povećati odaziv je onaj o pomicanju datuma izbora za svibanj umjesto u lipnju kako bi građani glasali prije nego što se u nekim državama članicama upute na godišnji odmor.
To znači da će i hrvatski građani krajem svibnja sljedeće godine još jednom glasati za svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Bilo je prijedloga da se glasanje održi samo jedan dan, i to ne na radni dan, ali to ne može proći jer neke države imaju izbornu tradiciju da se svi izbori moraju održati na određeni radni dan (Nizozemska i Velika Britanija), a neki da to mora biti neradni dan. Kako bi se svima udovoljilo, europski izbori u svim se državama članicama održavaju u četiri dana.
Predsjednik Komisije
Drugi prijedlo je da se i potencijalni kandidati za predsjednika Europske komisije uključe u kampanju za europske izbore kako bi se povećalo zanimanje građana za izbore. Naime, sve više zastupnika Europskog parlamenta traži veću transparentnost pri izboru predsjednika Europske komisije te se protive dosadašnjoj praksi da šefovi država ili vlada iza zatvorenih vrata, nešto poput konklava za izbor pape u Vatikanu, biraju predsjednika Europske komisije.